Šapić na sudu protiv BIRN-a: kuća na Bežanijskoj kosi
Gradonačelnik Beograda saslušan je na prvom ročištu u sporu sa BIRN-om oko ozakonjenja kuće. Traži šest miliona dinara, a sudija ga je opomenula zbog odgovora advokatici.

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić saslušan je 8. oktobra 2026. u Palati pravde, na prvom ročištu u sporu koji vodi protiv Balkanske istraživačke mreže Srbija (BIRN) zbog teksta o ozakonjenju njegove kuće na Bežanijskoj kosi. Pred Višim sudom u Beogradu rekao je da ne zna koliko kvadrata objekat ima, a sudija ga je opomenula zbog odgovora koji je uputio advokatici tuženih. Suđenje se nastavlja 27. januara 2027.
Šapić traži šest miliona dinara naknade nematerijalne štete zbog povrede časti i ugleda. Tužbu je podneo pre više od tri i po godine. Tuženi su BIRN Srbija, novinar Radmilo Marković, autor teksta, i glavni urednik Milorad Ivanović. Sporni tekst objavljen je u oktobru 2022. pod naslovom „Aleksandru Šapiću nezakonito ozakonjena nelegalna gradnja nakon što je postao gradonačelnik”. U njemu se navodi da je opština Novi Beograd nešto više od mesec dana pošto je Šapić postao gradonačelnik ozakonila objekat od 340 kvadrata korisne površine, iako, kako piše BIRN, taj objekat u tom obliku nije postojao na satelitskom snimku Republičkog geodetskog zavoda iz 2015. godine.
Šta je Šapić rekao o kupovini i ozakonjenju?
Gradonačelnik je na ročištu tvrdio da zahtev za ozakonjenje nije podneo on. Nekretninu je, rekao je, kupio 2021. ili 2022, „možda i 2020”, a postupak su 2014. pokrenuli prethodni vlasnici. Prema Cenzolovki, na pitanje sudije potvrdio je da je kupio objekat sa nelegalnim kvadratima.
„Nije mi smetalo što sam kupio divlje kvadrate, nije mi smetalo što je bio nelegalizovan”, rekao je Šapić.
Isto je ponovio i kada je govorio o radovima: „Ja ništa nisam dorađivao, izvršio sam sanaciju samo, zamenio sam prozore i vrata.” Objasnio je i da opština ne legalizuje objekte, nego izdaje rešenje, a da predmet pre toga prolazi kroz desetak gradskih i republičkih institucija.
O površini je govorio na više načina. Rekao je da je po papirima ozakonjeni objekat veći za oko 150 kvadrata, ali da on ništa nije dograđivao. Dodao je i da kuća ima isti broj kvadrata pre kupovine i posle ozakonjenja. Za strukturu objekta je rekao:
„Ne znam koliko objekat ima kvadrata, to su dva objekta koja leže jedan na drugom, koje sam povezao fasadom.”
Prema BIRN-u, deo objekta je 2014. ili 2015. kupio njegov otac. Sudija je odbila pitanje advokatice tuženih kojim je tražila da, kad tužilac ne zna kvadraturu, opiše strukturu nepokretnosti.
Šta se desilo između Šapića i advokatice tuženih?
Advokatica tuženih Tijana Filipović više puta ga je pitala za kvadraturu pre i posle kupovine. Šapić joj je odgovorio: „Nisam merio kvadrate. Vidim da gospođa ima neki fetiš na brojeve, ali svi imamo neke fetišiće.” Sud ga je opomenuo da se ponaša pristojno i ne vređa advokaticu. Cenzolovka navodi da sudi sudija Vesna Bogosavljević, dok BIRN ime sudije ne pominje.
Šapića zastupa advokat Dragan Nikolić, koji je rekao da je u tužbi jasno naznačeno zašto je tužen baš BIRN: zbog naslova i informacija u tekstu.
Gradonačelnik je objasnio i zašto nije tužio druge medije. Oni su, kaže, prenosili tekst BIRN-a. Na pitanje da li zna da je o legalizaciji pre BIRN-a izveštavala emisija „Marka Žvaka”, koja je kasnije emitovana na TV Insajder, odgovorio je da je nije gledao. Cenzolovka prenosi i njegovu rečenicu: „To što se pozivate na Žvaku, to je još veća sramota. Tog Marka Žvaku znam, taj je pravio 15 emisija o meni, a ne mogu da tužim nekoga ko se zove Žvaka.”
O tome kako se osećao posle objave rekao je:
„Tačno je da nije rečeno da sam ja uradio, već opština, ali nismo toliki slepci. Ovaj tekst je jako loše uticao na mene, tako kako bi uticao i na vas.”
Šta sledi u sporu Šapića i BIRN-a?
Nastavak ročišta zakazan je za 27. januar 2027. Tada treba da budu saslušani Ivanović, Marković i direktorka BIRN-a Dragana Žarković Obradović.
Ovo je jedan od dva spora. Šapić protiv BIRN-a vodi i postupak zbog teksta iz januara 2023. o vili u Trstu, takođe sa zahtevom od šest miliona dinara, pa ukupno potražuje 12 miliona. BIRN obe tužbe ocenjuje kao SLAPP, strateške tužbe čiji je cilj zastrašivanje i iscrpljivanje novinara. Žarković Obradović je na ročištu u predmetu o vili u Trstu poručila:
„Iznos od šest miliona dinara višestruko prevazilazi ono što je standardna praksa za tužbu i smatram da je ovo pokušaj pritiska na rad naše redakcije, takozvana SLAPP tužba.”



