Srpske NovineSrpske Novine

Teheran drži Hormuz i posle Trampove najave dogovora

Uprkos objavi američkog predsednika da su dogovoreni okviri sporazuma, severni koridor Hormuskog moreuza i dalje je zatvoren za brodove bez dozvole iranskih oružanih snaga.

Tijana Jovanović3 min čitanja0
Podeli
Brodovi u Hormuskom moreuzu vidljivi sa obale kod iranskog grada Bandar Abas
Brodovi u Hormuskom moreuzu, snimljeni sa obale kod Bandar Abasa u Iranu/ Foto: Reuters
Komentari…

Severni koridor Hormuskog moreuza ostao je i u nedelju u podne pun brodova koji stoje i čekaju, jer kroz iranske teritorijalne vode mogu da prođu jedino uz odobrenje iranskih oružanih snaga, iako je američki predsednik Donald Tramp samo nekoliko sati ranije objavio da su dogovoreni okviri sporazuma koji bi doneo trenutno i potpuno otvaranje tog plovnog puta. Za Srbiju to nije udaljena tema iz zalivske geopolitike: naftu za domaće rafinerije uvozimo morem, preko jadranskih terminala, a plaćamo je po svetskoj kotaciji koja se formira tamo gde se broje tankeri, pa svaka nedelja zastoja kod Ormuza stigne do domaćih pumpi sa zakašnjenjem od nekoliko nedelja, ali stigne.

Šta se zapravo dešava u moreuzu

Kroz Hormuski moreuz prolazi blizu 20 odsto svetskih isporuka nafte i tečnog prirodnog gasa, i upravo je kontrola nad tim prolazom, a ne nuklearno pitanje, ono što obe strane drži u sukobu. Iran isti režim dozvola primenjuje i na južni koridor, onaj koji ide kroz teritorijalne vode Omana, dok Vašington tvrdi da je taj prolaz slobodan i da brodovi nemaju obavezu da traže ičije odobrenje. Razlika u tumačenju nije akademska: Revolucionarna garda je nastavila da gađa ili vraća brodove koji pokušavaju da prođu rutom uz omansku obalu.

To znači da postoji ruta koju jedna strana smatra otvorenom, a druga zatvorenom, i da brodovlasnici biraju između rizika od granatiranja i rizika od višenedeljnog čekanja. Većina je izabrala čekanje.

Zašto se junski memorandum raspao za nepun mesec?

Memorandum o razumevanju postignut 17. juna predviđao je delimično otvaranje moreuza, ukidanje američke blokade južnih iranskih luka i dvomesečno olakšanje sankcija na iranski naftni izvoz. Raspao se za nepun mesec dana, a sve njegove odredbe su poništene.

Analitičar Ros Harison ocenio je da je razlog za ponovno rasplamsavanje borbi bila upravo nejasnoća tog dokumenta, jer je mehanizam otvaranja ostao nedorečen taman toliko da svaka strana u njemu pročita svoju verziju. Vašington je iz njega izveo pravo brodova na slobodan prolaz južnim koridorom, Teheran je iz istog teksta izveo da njegove oružane snage i dalje uređuju plovidbu. Sporazum koji dozvoljava dva čitanja nije sporazum nego odloženi spor.

Ton iz Teherana se nije promenio

Iranska ratna komanda upozorila je da bi američki i regionalni interesi mogli postati meta uzvratnih udara ako Vašington napadne civilnu infrastrukturu. Madžid Ebn-e Reza, vršilac dužnosti ministra odbrane Irana, Trampovu najavu je u izjavi iranskim medijima sveo na taktiku: “To je u okviru psiholoških operacija i rata proračuna.”

Poslanik u iranskom parlamentu Ali Hezrijan otišao je korak dalje i u obraćanju u parlamentu tražio da se državni vrh fizički skloni pod zemlju: “Moramo biti u stanju da lidere i zvaničnike sačuvamo od atentata, pod zemljom i u utrobi planina.”

Zemlja koja raspravlja o preseljenju svojih institucija u planinske bunkere ne priprema se za skoro potpisivanje.

Drugi kraj istog fronta

Sukob se odavno prelio i na Crveno more. Jemenski huti napadali su saudijske energetske objekte i pokušavali da pogode ili vrate brodove povezane sa Saudijskom Arabijom, čime je i Bab el Mandeb, izlaz iz Crvenog mora prema Sueckom kanalu, postao naplatna rampa umesto plovnog puta. O obaranju dronova iznad Kuvajta i o američkom ciljanju iranskog naftnog izvoza pisali smo ranije, i taj niz pokazuje isto: pritisak se ne skida sa jedne tačke, on se seli.

U nedelju je u regionu bilo relativno mirnije nego prethodnih dana. Mir tog tipa je pauza u ritmu udara, ne promena stanja, jer nijedan brod koji je u subotu čekao dozvolu u nedelju je nije dobio.

Šta ovo znači za evropsku i srpsku računicu

Evropska energetska računica za jesen pisana je pod pretpostavkom da će Hormuz raditi bar delimično. Ako severni koridor ostane pod režimom dozvola, a južni pod vatrom, ta pretpostavka pada, i to u trenutku kada se puni skladišta za grejnu sezonu. Srbija u tom lancu nije akter nego krajnji kupac, što je najgora pozicija za pregovaranje o ceni.

Sledeći datum koji nešto znači nije Trampova objava nego trenutak kada prvi konvoj prođe južnim koridorom bez pratnje i bez upozorenja. Do tada je moreuz zatvoren, bez obzira na to šta piše u najavama.

Podeli
Komentari…
Sledeći tekstVašington naredio nove udare na Iran, traži predajuNaredba je izdata 31. jula, a deklarisani cilj nije odmazda nego prisiljavanje Teherana na predaju. Na spisku meta su rafinerije i elektrane, cena WTI nafte prešla je 86 dolara po barelu.

Povezani tekstovi

Najčitanije danas

  1. Studentska lista traži obustavu uvida u plan za Jama Bor
  2. Šoškić: Studentska lista dogovorila predsednika Skupštine
  3. Birtašević o Karleuši: Sledeći korak biće kompletna istina
  4. Šarić: sud zove Vučića i Parezanovića kao svedoke
  5. Studentska lista o Idea marketima: mere nove Vlade

Komentari (0)

Ostavi komentar

Komentari prolaze kratku moderaciju. Lični napadi i govor mržnje se brišu.

Još nema komentara. Budi prvi i podeli mišljenje.