Direktor CIA Džon Ratklif proveo osam sati u Moskvi
Ratklif je nenajavljeno doputovao u ruski glavni grad, razgovarao sa tamošnjim obaveštajcima, ali se, prema Kremlju, nije sastao sa Vladimirom Putinom.

Direktor američke Centralne obaveštajne agencije Džon Ratklif proveo je utorak u Moskvi, na nenajavljenoj poseti koja je prva poznata poseta šefa te agencije Rusiji od 2021. godine. Za Srbiju, koja balansira između evropskog puta i tradicionalnih veza sa Moskvom, svaki signal o promeni tona između Vašingtona i Kremlja direktno utiče na to koliko je prostora za sopstveno manevrisanje: od pritiska da se pridruži sankcionom režimu Evropske unije, do tona kojim se u Briselu meri spremnost Beograda da bira stranu.
Ratklif je u ruski glavni grad doleteo bez prethodne najave. Vest o putu izbila je u javnost pošto je američki vojni transportni avion Boing C-17A Globmaster III u utorak ujutru sleteo na aerodrom Vnukovo kod Moskve. Avion je, prema podacima o praćenju letova, u nedelju poleteo iz Kamp Springsa u Merilendu, gde je smeštena vazduhoplovna baza Endruz, sleteo u Rigu, a odatle nastavio za rusku prestonicu. Ubrzo posle sletanja, kroz grad je primećena i američka diplomatska kolona. Na tlu je, prema dostupnim podacima, Ratklif proveo oko osam sati.
Centralna obaveštajna agencija odbila je da komentariše put svog direktora. Kremlj je, međutim, u sredu potvrdio da se poseta odigrala.
Ove nedelje u Kremlju nisu bili planirani nikakvi sastanci sa predstavnicima američke administracije.
Ovo je portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio novinarima u Moskvi, komentarišući vojni avion još u utorak, pre nego što je poseta zvanično potvrđena. Dan kasnije, Peskov je preciznije naveo da je Ratklif razgovarao sa ruskim obaveštajcima, ali da sastanka sa predsednikom Vladimirom Putinom nije bilo. Dodao je da je Putin upoznat sa sadržajem razgovora, ali da je prerano proceniti da li bi kontakt obaveštajnih službi mogao da pomogne da se bilateralni odnosi dve zemlje izvuku iz onoga što je nazvao dubokom krizom.
Put dolazi dan posle ukrajinskog Dana nezavisnosti, obeleženog u ponedeljak 24. avgusta, kada su evropski lideri putovali u Kijev da pokažu podršku Ukrajini. Na tim događajima nije bilo nijednog aktivnog predstavnika Trampove administracije. Izostali su i posebni izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner, uprkos ranijim nagađanjima da bi godišnjica mogla da donese njihovu prvu posetu Kijevu otkako su preuzeli vodeću ulogu u američkim diplomatskim naporima. Vitkof je do sada osam puta putovao u Moskvu, ali nijednom u ukrajinsku prestonicu.
Prema navodima ukrajinskog zvaničnika, Kijev je unapred obavešten da će visoka američka delegacija putovati u Moskvu i zamoljen je da obustavi udare po ruskoj teritoriji dok delegacija ne napusti ruski vazdušni prostor.
Ratklif tokom mandata direktora CIA održava kontakt sa ruskim obaveštajnim kolegama i ranije je već učestvovao u pregovorima sa Moskvom. Lično je vodio razgovore koji su u aprilu 2025. doveli do oslobađanja Ksenije Kareline, državljanke i Sjedinjenih Država i Rusije. Poslednji poznati boravak šefa CIA u Moskvi pre ovog puta bio je novembar 2021, kada je tadašnji direktor Vilijam Berns razgovarao sa visokim ruskim zvaničnicima i lično upozorio Putina da ne napada Ukrajinu, nekoliko meseci pre punog ruskog vojnog napada.
Amerika i Rusija su, uprkos ovom kontaktu, i dalje daleko od dogovora. Pregovori o miru u Ukrajini, koje posreduju Sjedinjene Države, uveliko su zaglavili, a dve strane ostaju razdvojene po ključnim pitanjima. Da li je Ratklifov razgovor sa ruskim obaveštajcima signal da bi se to moglo promeniti, ili samo nastavak kanala koji CIA drži otvorenim bez obzira na stanje zvaničnih pregovora, ostaje pitanje na koje odgovor tek treba da stigne iz Vašingtona ili Moskve.



