Dalekovod 2x400 kV za RHE Bistrica: EPS radi studiju
Ministarstvo zaštite životne sredine odredilo je EPS-u obim studije za novi dalekovod od Bajine Bašte do granice sa Crnom Gorom, uz hidroelektranu od 1,2 milijarde evra.

Ministarstvo zaštite životne sredine donelo je rešenje kojim se Elektroprivredi Srbije (EPS) određuju obim i sadržaj Studije o proceni uticaja na životnu sredinu za elektroenergetsku mrežu u zapadnoj Srbiji. Vest je 14. oktobra objavio portal eKapija, a preneo je Beta. Mreža je potrebna da bi se na sistem priključila buduća reverzibilna hidroelektrana (RHE) Bistrica.
Šta tačno obuhvata studija
Studija se odnosi na tri stvari: fazno građenje novog priključno-razvodnog postrojenja Bistrica 2, novi dvostruki dalekovod napona 2x400 kV od trafostanice Bajina Bašta do granice sa Crnom Gorom i izmeštanje dela postojećeg dalekovoda od 220 kV na istoj relaciji. Stari stubovi se, prema ovim navodima, zamenjuju novim. Tekstovi na jednom mestu navode samo granicu sa Crnom Gorom, a na drugom da trasa vodi od Bajine Bašte ka granicama Crne Gore i Bosne i Hercegovine, pa će tačan tok biti poznat tek iz same studije.
Postrojenje Bistrica 2 postoji zato što struja iz hidroelektrane izlazi pod vrlo visokim naponom i ne može se voditi direktno do potrošača. Ono je mesto na kome se energija preuzima i usmerava na novi dalekovod.
Kakav je to deo koridora
Dalekovod je četvrta i poslednja sekcija Transbalkanskog koridora kroz Srbiju. Taj koridor povezuje elektroenergetske sisteme Rumunije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, a preko podmorskog kabla kroz Jadran i Italije.
Šta se zna o samoj hidroelektrani
RHE Bistrica je investicija od 1,2 milijarde evra, snage 660 MW, sa godišnjom proizvodnjom od 1.600 GWh. Gornje jezero pravi brana Klak na Uvcu, a donje je postojeća akumulacija Potpeć na Limu. Noću, kad u sistemu ima viška struje, elektrana pumpa vodu uzbrdo, a u vršnim satima je pušta kroz turbine.
Prema ministarki Dubravki Đedović Handanović, usvojeni su ključni planski dokumenti i izdato je osam lokacijskih uslova. Na terenu traje eksproprijacija, a raspisani su i prvi tenderi za pripremne radove, među njima za izmeštanje lokalnih puteva oko akumulacije.
Koji su rokovi
Građevinska dozvola očekuje se početkom 2027, a glavni radovi na hidroelektrani treba da krenu krajem iste godine. Ugovor o kreditu sa japanskom agencijom JICA očekuje se tokom Ekspa 2027 u Beogradu.
Obim i sadržaj studije tek su prvi korak u proceni uticaja mreže, a sama studija tek treba da bude urađena.



