Uvoz struje u oktobru: oko 100 miliona evra, procena
Energetski stručnjak Željko Marković procenjuje da je više od četvrtine struje za potrošnju u oktobru stiglo iz uvoza, uz trošak od oko 3 miliona evra dnevno.

Uvoz struje u oktobru pokrio je više od četvrtine potrošnje u Srbiji, a energetski stručnjak Željko Marković procenjuje da je ta električna energija na berzi koštala oko 100 miliona evra, odnosno oko 3 miliona evra dnevno. Procena je nova u odnosu na raniji deo njegovog istupa, u kome je govorio o zalihama nafte.
Ukratko
- Više od 25% električne energije namenjene potrošnji u oktobru došlo je iz uvoza
- Marković procenjuje trošak po berzanskim cenama na oko 100 miliona evra, oko 3 miliona evra na dan
- EPS je možda kupovao i po bilateralnim ugovorima van berze, pa je deo novca mogao biti ušteđen
- Nestašicu struje u zimu Marković ne očekuje, ali upozorava na visok trošak uvoza
Koliko struje je stiglo iz uvoza?
Marković je za RTS rekao:
„U oktobru je preko 25 odsto električne energije namenjene potrošnji došlo iz uvoza.“
Razlog je, kako navodi, pre svega manja proizvodnja u hidroelektranama zbog suše. Reverzibilna hidroelektrana Bajina Bašta, koja čuva struju za trenutke kada je nestašica, ima nešto više od 600 megavata. Marković ocenjuje da je taj kapacitet mali i da ne pokriva manjak.
Šta stoji iza procene od 100 miliona evra?
Za Vreme je Marković pojasnio da ta količina struje na berzi sada košta oko 100 miliona evra, što je tri miliona evra dnevno. To je njegova procena po berzanskim cenama, ne obračunat račun. Dodaje da je EPS možda imao bilateralne ugovore po kojima je kupovao struju van tržišnih okvira, pa je deo novca mogao biti ušteđen. Koliko, javno nije poznato.
Elektroprivreda Srbije je ranije saopštila da su remonti završeni. Ivan Gajić, pomoćnik izvršnog direktora EPS-a za proizvodnju uglja i termoenergije, rekao je 8. oktobra:
„I na najstarijim blokovima u ogranku TENT, A1 i A2, urađeni su produženi remontni i radovi povećanog obima, radi pripreme blokova, posebno cevnih sistema kotlova kao najkritičnije opreme, za predstojeću grejnu sezonu.“
Gajić je to rekao u vezi sa pripremom za grejnu sezonu, a Marković uvoz u oktobru povezuje sa hidrosektorom.
Šta to znači za zimu i za račune?
Marković ne očekuje nestašicu struje tokom zime, ali upozorava na visok trošak uvoza. Cene električne energije na evropskim berzama su visoke, a dodatni pritisak stvara skup prirodni gas, koji se koristi u elektranama koje pokrivaju periode najveće potrošnje. Prema Telegrafu, koji se poziva na pisanje Gardijana od 26. oktobra, evropske veleprodajne cene gasa dostigle su oko 97 evra po megavat-satu, što je najviši nivo od 2022. godine.
Berzanski skok se ne prenosi automatski na račune domaćinstava. Cena struje za domaćinstva u Srbiji je regulisana, a prema analizi portala Doing Business in Serbia od 9. oktobra naredno povećanje regulisane cene je odloženo. Sledeće prilagođavanje tarife očekuje se nakon predloga koji bi trebalo da bude razmatran do kraja 2026, u skladu sa izmenjenom dinamikom dogovorenom sa Međunarodnim monetarnim fondom.
Kada stižu nove hidroelektrane?
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović rekla je sredinom juna 2026. za Radio Beograd 1 da su dva najvažnija projekta u hidrosektoru RHE Bistrica i RHE Đerdap 3. Procena vrednosti Bistrice menjala se: 560 miliona evra u prostornom planu 2022, 625 miliona evra u proceni EPS-a iz oktobra 2022, 835 miliona evra u planu ministarstva iz juna 2023, a Aleksandar Vučić je 31. jula 2023. naveo 1,2 milijarde evra za elektranu od 650 megavata.
Đerdap 3 predviđen je za 2.400 megavata, uz dodatnih 400 megavata iz vetra i sunca, sa rokom završetka 2038. Početkom jula 2026. ministarka je izjavila da je šest kompanija iskazalo interesovanje. Projekat se vodi kroz sporazum Vlade Srbije i Vlade SAD o strateškoj saradnji u energetici, koji važi od marta 2025, a javni poziv za iskazivanje interesa objavila je Ambasada SAD.
Šta je Marković rekao o NIS-u?
Isti stručnjak je u razgovoru za RTS, koji je 26. oktobra preneo Srbija Danas, govorio i o licenci Naftne industrije Srbije, koja ističe 30. oktobra. Očekuje da će američki OFAK produžiti licencu. U slučaju nepovoljne odluke, prema njegovim rečima:
„I te sve rezerve mogu da obezbede neko nesmetano snabdevanje dva-tri meseca sigurno.“
Ranije smo pisali o toj proceni zaliha nafte ako NIS ostane bez licence.



