Srpske NovineSrpske Novine

Vojadžer 1 sutra u 11.16 dostiže svetlosni dan od Zemlje

NASA je objavila tačan trenutak: u sredu u 11.16.07 po beogradskom vremenu sonda lansirana 1977. biće 25,9 milijardi kilometara daleko, a radio-signalu će trebati čitav dan.

Aleksandar Tomić3 min čitanja0
Podeli
Ilustracija sonde Vojadžer 1 u dubokom svemiru, udaljeno Sunce kao svetla tačka levo
Ilustracija: sonda Vojadžer 1 u međuzvezdanom prostoru, daleko od Sunca./ Ilustracija: NASA/JPL-Caltech
Komentari…

Sonda Vojadžer 1 u sredu, 18. novembra 2026, u 11.16.07 po beogradskom vremenu (10.16.07 po UTC) postaje prvi predmet koji je napravio čovek, a koji je od Zemlje udaljen jedan svetlosni dan, oko 25,9 milijardi kilometara. Tačan trenutak NASA je objavila 16. novembra, uz poziv da se večeras, 17. novembra, posle zalaska Sunca, ljudi širom sveta uključe u akciju Shine Bright.

Šta je svetlosni dan i koliko je to daleko?

Svetlosni dan je jedinica za rastojanje, ne za vreme: to je put koji svetlost u vakuumu pređe za 24 sata. Po podacima NASA-e to je 25,89 milijardi kilometara, odnosno 173,14 astronomskih jedinica. Za poređenje, sunčevoj svetlosti treba oko osam minuta i 20 sekundi do Zemlje, a radio-signalu između Zemlje i Marsa od tri do 22 minuta, zavisno od položaja planeta.

Sonda je lansirana 5. septembra 1977. i leti brzinom od oko 61.000 kilometara na sat (38.000 milja na sat). Do ove tačke joj je trebalo 49 godina, dva meseca i 11 dana, prema računici EarthSky-ja.

Šta rastojanje znači za vezu sa sondom?

Radio-poruka sa Zemlje do sonde putuje oko 24 sata, a odgovor se vraća još toliko. Suzi Dod, rukovodilac projekta Vojadžer u Laboratoriji za mlazni pogon (JPL) pri Kalteku, to je za CNN objasnila na primeru:

„Ako pošaljem komandu i kažem ‘dobro jutro, Vojadžeru 1’ u osam ujutru u ponedeljak, odgovor od Vojadžera 1 dobiću u sredu ujutru, otprilike u osam.“

Veza je spora i po kapacitetu. Prema BBC Sky at Night Magazine, komande ka sondi idu brzinom od 16 bitova u sekundi, a podaci se vraćaju brzinom od oko 160 bitova u sekundi. Krajem 2023. sonda je slala nečitljive podatke, a inženjerima je trebalo pet meseci da otkriju i isprave uzrok: otkazao je memorijski čip.

NASA u saopštenju ovo opisuje kao rekord, a ne kao kvar:

„Vojadžer 1 biće prvi predmet koji je napravio čovek i koji je dostigao ovu udaljenost od Zemlje, što dodaje još jedan istorijski prvenac na dugu listu misije.“

Kojim putem je sonda stigla dovde?

Prvobitni zadatak bio je prelet Jupitera 1979. i Saturna 1980. godine, i sonda ga je obavila. Od februara 1998, kada je prestigla Pionir 10, Vojadžer 1 je najudaljeniji predmet koji je čovek napravio. Heliopauzu, granicu do koje preovlađuje uticaj Sunca, prešao je 25. avgusta 2012, pa je od tada u međuzvezdanom prostoru.

Po računici BBC Sky at Night Magazine, u trenutku dostizanja svetlosnog dana biće oko 5,6 puta dalje od Zemlje nego Neptun. Do najbliže zvezde, Proksime Kentauri, to je i dalje sitan delić puta. Isti izvor podseća da sonda još nije stigla ni do Oortovog oblaka, koji će, po toj proceni, dostići za oko 300 godina.

Vojadžer 2, lansiran nekoliko nedelja ranije, ide drugim smerom i sporije. Do svetlosnog dana stiže u novembru 2035. godine. Jedini je letelica koja je posetila Uran i Neptun, a obe sonde su u međuzvezdanom prostoru i još šalju podatke.

Koliko još sonda može da radi?

Vojadžer 1 energiju dobija iz toplote raspada plutonijuma 238, pa je njegova snaga danas otprilike upola manja nego pri lansiranju. Zato NASA gasi instrument po instrument. Kamere su poslednje snimke napravile 1990. godine.

Izvori se ne slažu oko toga šta je još uključeno:

  • ScienceAlert navodi da su ostala dva instrumenta: magnetometar i podsistem za plazma talase;
  • EarthSky piše da je NASA u aprilu 2026. isključila instrument za nisko-energetske naelektrisane čestice, uz mogućnost da ga kasnije ponovo uključi;
  • BBC Sky at Night Magazine kao aktivne navodi magnetometar, instrument za gustinu elektrona i detektor nisko-energetskih čestica.

Koliko će veza trajati, izvori takođe procenjuju različito. NASA se nada da će sonda komunicirati do ranih 2030-ih, a BBC Sky at Night Magazine navodi da se do 2036. očekuje da signal postane preslab za NASA-ine antene.

Kako se uključiti večeras?

NASA poziva ljude da posle zalaska Sunca, u utorak 17. novembra, baterijskom lampom, telefonom ili svetlećim štapićem ka nebu Morzeovom azbukom pošalju slova V-G-R, oznaku Vojadžera:

  • V: tačka, tačka, tačka, crta;
  • G: crta, crta, tačka;
  • R: tačka, crta, tačka.

Ko ne želi da pamti znake, može da koristi NASA-in automatski blinker na telefonu.

Podeli
Komentari…
Sledeći tekstNASA izabrala teleskop PRIMA, lansiranje 2033.Agencija je u sredu izabrala infracrveni teleskop PRIMA kao prvu misiju nove klase Probe Explorers. Projekat, procenjen na oko 1,2 milijarde dolara, treba da poleti 2033. i traje pet godina.

Povezani tekstovi

Najčitanije danas

  1. Predsednički izbori: kalendar rokova do 27. decembra
  2. Predsednik Skupštine Srbije bira se u utorak, ime nepoznato
  3. Jovanov: bez prenosa na RTS-u ne zna da li će biti sednice
  4. Studentska lista: Beograd na vodi i Ekspo 2027 na reviziju
  5. Mojsilović penzionisan, Generalštab vodi Tiosav Janković

Komentari (0)

Ostavi komentar

Komentari prolaze kratku moderaciju. Lični napadi i govor mržnje se brišu.

Još nema komentara. Budi prvi i podeli mišljenje.