BepiColombo večeras treba da uđe u orbitu Merkura
Evropsko-japanska letelica danas pali motore 37 minuta, od 19.24 po našem vremenu, da bi je Merkur zadržao u orbiti. Ishod zvanično još nije potvrđen.

Evropsko-japanska letelica BepiColombo večeras pali motore da bi je gravitacija Merkura zarobila u orbiti, osam godina i mesec dana posle lansiranja. Prema Space.com, paljenje počinje u subotu, 21. novembra, u 18.24 po Griniču, što je 19.24 po srpskom vremenu, i traje 37 minuta, dakle do oko 20.01. Evropska svemirska agencija (ESA) je, prema rezultatima pretrage, na mreži X objavila isti početak, ali samu objavu nismo otvorili.
Šta je rečeno o ishodu manevra?
Izvori se ovde razilaze. Time.news piše da su letelice u orbitu stigle još rano u subotu, u tekstu objavljenom u 05.58. To je pre termina koji navode ESA i Space.com, pa nema potvrde da je manevar već izveden. U trenutku pisanja nismo našli ni saopštenje ESA ni Japanske agencije za istraživanje svemira (JAXA) da je ulazak u orbitu uspeo. ESA na svojoj stranici o dolasku navodi da će se letelica u orbiti naći 21. novembra 2026, a po mlq.ai agencija napominje da se tačni datumi mogu promeniti iz operativnih razloga.
Dve letelice, jedna orbita
Misiju zajednički vode ESA i JAXA. Čine je evropski Merkurov planetarni orbiter (MPO) i japanski Merkurov magnetosferski orbiter, nazvan Mio. Lansirani su 20. oktobra 2018. raketom Ariane 5 iz Kurua u Francuskoj Gvajani. Do Merkura su prešli oko 10 milijardi kilometara.
Merkur je teško dostići jer je blizu Sunca: letelica ubrzava, a mora da izgubi veliki deo brzine da bi je slabija Merkurova gravitacija uopšte zadržala. Zato je putanja imala devet preleta pored planeta: jedan pored Zemlje, dva pored Venere i šest pored Merkura.
Prvobitni plan bio je let od oko sedam godina. Space.com navodi da je kvar solarnog panela smanjio snagu električnih motora prenosnog modula, pa je putovanje produženo za godinu dana. Po mlq.ai kvar je nastao u aprilu 2024, let je produžen za oko 11 meseci, a dolazak je prvobitno bio zakazan za decembar 2025.
Kočenje večeras izvode četiri motora evropskog orbitera MPO, dok se letelica kreće blizu južnog pola Merkura. Mio je još spojen sa MPO, a prva orbita je izdužena. Prenosni modul, koji je tokom leta davao pogon i struju, odvojio se 3. septembra 2026, na više od 200 miliona kilometara od Zemlje.
Šta sledi do početka naučnog rada
Večerašnje paljenje je prvo od ukupno 16 koja traju do marta 2027, prema mlq.ai, a najudaljenija tačka početne orbite je oko 178.000 kilometara od planete.
- 9. i 10. decembra 2026: MPO i Mio se razdvajaju.
- 16. decembra: MPO odbacuje Mioov štit od Sunca.
- 10. marta 2027: MPO stiže u konačnu orbitu.
- 6. aprila 2027: počinje naučni rad.
Konačne orbite se razlikuju. MPO, sa 11 instrumenata za proučavanje površine, geologije i unutrašnjosti planete, ići će po putanji od 480 sa 1.500 kilometara. Mio, namenjen magnetnom polju i dodiru Merkura sa sunčevim vetrom, ići će po putanji od 590 sa 11.640 kilometara. Dve letelice će prvi put istovremeno posmatrati Merkur iz dve različite orbite.
Rukovodilac operacija misije Elsa Montagnon rekla je u septembru, prema mlq.ai: „Biće to šest meseci neprekidnih aktivnosti.”
Instrumenti su već proveravani. Laserski visinomer BELA ispalio je u svemir više od 700.000 impulsa za 21,5 sata, a Mercury Imaging X-ray Spectrometer (MIXS) tokom 39 sati 11. i 12. septembra izvršio je 55 promena orijentacije dok je posmatrao Rakovu maglinu, udaljenu 6.500 svetlosnih godina. Glavna istraživačica za MIXS, Ema Bans (Emma Bunce) sa Univerziteta u Lesteru, komentarisala je rezultat ovako:
„Dugo smo čekali da izvršimo merenja pomoću MIXS-a i sjajno je videti kako u svemiru radi besprekorno.”
Time.news prenosi i njenu ocenu da je Merkur „pomalo nedovoljno voljena planeta” među unutrašnjim planetama, što je, kako je rekla, jedan od razloga zašto je tako privlačna za istraživanje.
Zašto je Merkur zagonetka
BepiColombo je tek druga misija u orbiti Merkura. Prva je bila NASA-in MESSENGER (2011 do 2015), a letelica Mariner 10 je pored planete proletela tri puta, 1974. i 1975. Cena misije je 2017. procenjena na 1,65 milijardi evra.
Merkur je najmanja planeta Sunčevog sistema, prečnika 4.880 kilometara, a gvozdeno jezgro mu se, prema Scientific American, proteže oko 60 odsto puta od centra do površine, dok je kod Zemlje to 15 odsto. Istraživači se nadaju da će dve orbite objasniti kako radi njegovo magnetno polje, zašto u stalno zasenčenim kraterima na polovima ima leda i šta stvara udubljenja poznata kao „hollows”.
Dok ESA ili JAXA ne objave rezultat paljenja, uspeh manevra je plan, a ne potvrđena činjenica, a datumi iz rasporeda mogu da se pomere.



