NASA ESCAPADE: obe letelice krenule ka Marsu posle preleta
Blue i Gold su 7. i 9. novembra upalile motore pri najbližem prilazu Zemlji i otišle ka Marsu, a NASA navodi da je to prvi put da se takav manevar koristi za put ka toj planeti.

Dve letelice misije ESCAPADE završile su motorni prelet pored Zemlje i sada putuju ka Marsu. Prva, nazvana Blue, izvela je manevar u subotu 7. novembra 2026, a druga, Gold, u ponedeljak 9. novembra. Obe su pri najbližem prilazu Zemlji upalile motore i uz pomoć zemljine gravitacije dobile ubrzanje koje ih vodi ka Marsu, saopštili su NASA i Univerzitet Kalifornije u Berkliju.
Kako je izgledao manevar?
Blue je motor upalila oko 5 ujutru po istočnom američkom vremenu, što je oko 11 sati po našem. Motor je radio nešto više od devet minuta, a letelica je tada bila oko 1.000 milja (1.700 kilometara) iznad Zemlje. Gold je isto uradila 9. novembra oko 6 ujutru po istočnom američkom vremenu, dakle oko 12 po našem, na visini od oko 650 milja (1.000 kilometara).
Po najavi NASA od 2. novembra, svako paljenje motora treba da poveća brzinu letelice za više od 1.000 milja na sat (oko 1.600 kilometara na sat), sa oko 6,3 na oko 6,7 milje u sekundi. Berkli navodi da je letelica pre toga morala da prođe kroz Zemljine radijacione pojaseve, koji mogu da izazovu iznenadno gašenje sistema.
NASA kaže da nijedna letelica na putu ka Marsu do sada nije uspešno izvela motorni prelet, poznat i kao Obertov manevar. Berkli ide dalje i navodi da je to prvi uspešan manevar te vrste za neku svemirsku misiju uopšte. Dve tvrdnje se razlikuju po obimu, pa je preciznije ono što kaže NASA: reč je o prvom takvom manevru na putu ka Marsu.
Asal Naseri, vršilac dužnosti pomoćnika direktora za letove u NASA odeljenju za heliofiziku, rekla je u saopštenju od 9. novembra:
Ovo je prvi put da je NASA iskoristila motorni prelet pored Zemlje da ubrza letelicu ka Marsu, a mi smo sada ovaj manevar izveli dvaput, besprekorno, za samo dva dana.
Rob Lillis, glavni istraživač misije u Laboratoriji za svemirske nauke u Berkliju, poručio je za Berkeley News:
Naš fantastični operativni tim u Laboratoriji za svemirske nauke u Berkliju uložio je 110 odsto u ovaj ključni manevar, pripremio je letelicu i pratio je kao soko zbog mogućih problema. Uzbuđeni smo što se sada možemo posvetiti međuplanetarnom putovanju. Napred, ka Marsu!
Zašto su letelice čekale godinu dana?
Letelice su lansirane 13. novembra 2025. sa Kejp Kanaverala raketom New Glenn kompanije Blue Origin, kada su Zemlja i Mars bili sa suprotnih strana Sunca. Umesto da odmah krenu ka Marsu, ušle su u orbitu čekanja oko Lagranžove tačke L2, oko milion milja od Zemlje, gde su ostale skoro godinu dana. Kada su se planete poravnale, vratile su se ka Zemlji po gravitacioni zamah.
Džef Parker, glavni projektant misije u kompaniji Advanced Space, rekao je u istom saopštenju:
Ovom orbitom čekanja i preletom pored Zemlje, ESCAPADE otvara novu strategiju za put do Marsa. Ovaj metod daje fleksibilnost da se lansira skoro u bilo koje vreme, a zatim iskoristi Zemljina gravitacija da se dobije podstrek ka Marsu, umesto da se čeka svake dve godine da se lansira direktno kada su planete poravnate.
Mark Lewis, rukovodilac centra za upravljanje misijom u Berkliju, dodao je za Berkeley News:
To je standardni Homanov transfer, ali niko drugi to nije uradio uz pogonsko gravitaciono ubrzanje, drugim rečima, uz upaljen motor dok traje gravitaciono ubrzanje. To bi otvorilo mogućnost da se lansira između prozora za transfer, kruži u čekanju, pa krene kada je zgodno.
Tokom čekanja letelice su prikupljale podatke u udaljenom delu Zemljinog magnetnog repa. NASA navodi da tu oblast nijedna letelica ranije nije direktno istražila, a rezultate je najavila za kasnije.
Šta sledi do Marsa?
Put traje oko deset meseci. Ulazak u orbitu Marsa planiran je za 7. i 9. septembar 2027, a svako paljenje motora tada traje oko 11 minuta. Izvori se ne slažu oko redosleda: NASA u najavi od 2. novembra stavlja prvu letelicu, Blue, na 7. septembar, dok Berkli navodi da Gold ulazi u orbitu 7, a Blue 9. septembra.
Naučni rad počinje u junu 2028. Biće to prva misija u kojoj dve letelice lete u formaciji oko Marsa i prate kako sunčev vetar, tok čestica brzine oko milion milja na sat, utiče na marsovsku atmosferu i odnosi je u svemir. Šest meseci kasnije jedna letelica se udaljava da posmatra dolazni sunčev vetar, a druga ostaje bliže planeti, u kampanji od pet meseci. Lillis je rekao:
Ovo će biti prva naučna misija koja koreografiše dva orbitera oko Marsa i prvi put da ćemo moći da vršimo koordinisana posmatranja marsovskog okruženja sa dve različite lokacije istovremeno.
Misiju vodi Laboratorija za svemirske nauke Univerziteta Kalifornije u Berkliju, uz partnere Rocket Lab, NASA centar Godard, Univerzitet Embri Ridl, Advanced Space i Blue Origin. Finansira je NASA odeljenje za heliofiziku kroz program SIMPLEx za manje misije. Cena misije se u saopštenjima ne navodi.
Šta ovo ne dokazuje?
Saopštenja potvrđuju da su prelet i paljenje motora uspeli i da su letelice na putanji ka septembru 2027. To ne znači da je put gotov: NASA je unapred navela da će nekoliko dana posle paljenja tim saznati koliko su letelice dobro usmerene, i da će tokom puta izvesti više korekcija putanje. Nova metoda je tek dva puta isprobana na istoj misiji, pa tvrdnja da se tako može lansirati u bilo koje vreme ostaje procena projektanata, a ne rezultat potvrđen na većem broju letova. Naučni podaci sa Marsa, zbog kojih je misija i napravljena, stižu najranije od juna 2028.



