Tužilaštvo objavilo delove obdukcije Vladimira Cvijana
Više javno tužilaštvo u Beogradu prvi put je citiralo delove obdukcionog zapisnika o smrti Vladimira Cvijana, dan pošto su ga Ustavobranitelji optužili za zataškavanje slučaja.

Više javno tužilaštvo u Beogradu iznelo je 6. avgusta delove obdukcionog zapisnika o smrti advokata i nekadašnjeg narodnog poslanika Vladimira Cvijana. Institucija prvi put javno citira sadržaj nalaza iz predmeta koji je zatvoren još 2018. godine, a neposredan povod je saopštenje udruženja Ustavobranitelji, objavljeno dan ranije, 5. avgusta u 16.10.
Tužilaštvo je u istom tekstu uputilo izvinjenje porodici Cvijan, uz obrazloženje da je na objavljivanje pojedinih detalja bilo primorano radi demantovanja neistina koje se iznose u javnosti. Cvijan je preminuo 5. januara 2018, u 42. godini, telo je pronađeno utopljeno u Dunavu, a javnost je za njegovu smrt saznala tek 2021.
Šta tužilaštvo citira iz zapisnika
Iz obdukcionog zapisnika, sačinjenog na osnovu obdukcionog nalaza i hemijsko-toksikološke analize, tužilaštvo je izdvojilo opis promene na čelu: ovalnu površinu veličine zrna kukuruza na kojoj je koža lišena natkožice, a ispod nje otok i podliv tamnocrvenom krvlju do veličine ploda masline. Navelo je i da licu, prema zapisniku, nedostaje jedan zub.
Zaključak koji institucija ponavlja ostao je nepromenjen:
smrt nastupila usled utopljenja (utapanja), s čime su isti upoznati neposrednim uvidom u predmet
Uz to je preneta i konstatacija da je „u vreme utopljenja postojalo stanje alkoholisanosti”. Na osnovu takvog nalaza je 27. marta 2018. postupajući javni tužilac sačinio službenu belešku u kojoj je zaključio da ne postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivično delo za koje se goni po službenoj dužnosti, pa je predmet arhiviran.
Šta osporavaju Ustavobranitelji
Saopštenje Upravnog odbora udruženja potpisali su advokati Čedomir Kokanović, Jovan Rajić i Ivan Ninić. Njihova primedba ide na odsustvo istrage:
Nejasno je kako i na osnovu čega Više tužilaštvo može da tvrdi da „nije postojala bilo kakva indicija koja bi ukazivala na izvršenje nekog krivičnog dela”.
Oni tvrde da je netačna i formulacija iz ranijeg saopštenja tužilaštva, prema kojoj „na telu pokojnog nisu pronađeni tragovi koji bi ukazivali na mehaničke povrede”, jer, kako navode, sam izveštaj o obdukciji koji su dobili od tužilaštva sadrži opis rane na čelu. Ninić je uvid u spise predmeta izvršio 18. februara 2022.
Šta se promenilo za pet dana?
Promenio se nivo detalja, dok je zaključak isti. U saopštenju od 1. avgusta, o kome smo pisali 2. avgusta, tužilaštvo je ostalo na uopštenoj tvrdnji da tragova mehaničkih povreda nema. Pet dana kasnije ono samo citira deo zapisnika u kojem je promena na čelu opisana, sa ogoljenom kožom i krvnim podlivom. Rasprava se time pomerila na pitanje čime je ta promena nastala i da li je to iko proveravao pre nego što je predmet arhiviran.
Na kraju saopštenja tužilaštvo je pozvalo Advokatsku komoru Beograda da reaguje na javne istupe svojih članova koji optužbe iznose bez ijednog materijalnog dokaza. To je potez sa konkretnom adresom i konkretnim rokom, jer komora sada mora da odluči hoće li pokrenuti disciplinski postupak. Njime se težište spora prenosi sa sadržaja spisa na advokate koji o spisima govore.
Cvijanova biografija je razlog zbog kog slučaj ne silazi sa dnevnog reda ni osam godina kasnije. Bio je savetnik u predsedničkom kabinetu, generalni sekretar Predsedništva, narodni poslanik i predsednik skupštinskog Odbora za ustavna pitanja. Srpsku naprednu stranku napustio je 2013, a Republikansku partiju registrovao je početkom 2014. Predmet o njegovoj smrti u tužilaštvu je i dalje arhiviran, a u saopštenju od 6. avgusta nema najave da će biti vraćen u rad.



