Ibrahimović: zahtev Zagreba od 2,7 milijardi nije stigao
Šef crnogorske diplomatije kaže da potraživanje od 2,7 milijardi dolara nije bilo među pitanjima koja je zatekao, a komisija o brodu Jadran prvi put zaseda 9. oktobra u Zagrebu.

Crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović izjavio je u petak, 2. oktobra, da do njega nikada nije stigao zahtev Zagreba za potraživanja vredna 2,7 milijardi dolara. Spor dve zemlje iz susedstva Srbije, koji se tiče vojne imovine iz 1990. i 1991. godine, tako je dobio crnogorski odgovor na hrvatske navode, a Podgorica uz njega šalje i poruku o evropskom putu: bilateralna pitanja, kaže Ibrahimović, ne smeju se mešati sa pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom.
Upitan na konferenciji za novinare da prokomentariše navode o hrvatskim potraživanjima, Ibrahimović je rekao da je pri preuzimanju dužnosti, pre nepune četiri godine, zatekao desetak otvorenih pitanja sa Hrvatskom i da ovo među njima nije bilo.
„Tada to pitanje nije bilo na stolu i sada ga nisam dobio na stol“, rekao je Ibrahimović.
Šta je tvrdio hrvatski ministar?
Povod je izjava hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana, o kojoj smo već pisali. On je posle polaganja venaca kod spomen-ploče u nekadašnjem logoru Morinj rekao da Hrvatska od Crne Gore ne traži samo školski brod Jadran, nego i drugu vojnu imovinu vrednu više od 2,7 milijardi dolara.
Grlić Radman tvrdi da Zagreb ima interaktivne mape i dokumentaciju o toj imovini. Po njegovim rečima Hrvatska je 31. maja 1990. imala oko 207 plovila, a Crna Gora tridesetak, dok je godinu kasnije odnos bio obrnut. Među nestalom imovinom pomenuo je vojne brodove, podmornice i vojnu bolnicu.
Šta Podgorica poručuje o pregovorima sa EU?
Ibrahimović je podsetio da otvorena pitanja između dve države traju više od tri decenije, ali da je Crna Gora poslednjih godina ostvarila napredak u bilateralnim odnosima sa Hrvatskom.
„Idemo korak po korak i blizu smo rješavanja mnogih otvorenih pitanja koja su prije tri-četiri godine bila daleko i od pomisli da se mogu riješiti“, kazao je ministar.
Odmah zatim je odvojio dva koloseka. Po njegovim rečima bilateralne sporove treba rešavati u neposrednim kontaktima, a pregovarački proces sa Briselom mora da se meri sprovedenim reformama:
„Bilateralna pitanja rješavamo kroz bilateralne kontakte, a naš pregovarački proces treba se temeljiti na provedbi reformi.“
Ibrahimović je podsetio i da je Hrvatska tokom sopstvenih pristupnih pregovora sa EU u parlamentu usvojila odluku da bilateralna pitanja ne treba da utiču na pregovarački proces. „Vjerujem da će se i sada voditi tim principom i da bilateralna pitanja u narednom periodu neće biti prevladavajuća“, zaključio je on.
Ton je ostao pomirljiv. Ministar je rekao da je Crna Gora spremna da štiti svoje interese, ali i da ispuni ono za šta utvrdi da postoji obaveza: „Ukoliko procijenimo da imamo obavezu da završimo nešto što oni potražuju, mi ćemo završiti.“ Hrvatsku je opisao kao važnog partnera na putu ka EU i poručio: „Vjerujem da će Hrvatska nastaviti da bude jedan od najsnažnijih mostova između Crne Gore i Evrope.“
Šta sledi 9. oktobra u Zagrebu?
Prvi sastanak komisije o statusu školskog broda Jadran i drugim pitanjima sukcesije vojne imovine zakazan je za 9. oktobar u Zagrebu. Crnogorsku stranu predstavlja ministar odbrane Dragan Krapović.
Vlade dve države osnovale su komisije za rešavanje dela otvorenih pitanja. Među njima su vlasništvo nad brodom Jadran, odšteta hrvatskim zatočenicima u nekadašnjem logoru Morinj, sukcesija vojne imovine i povrat imovine hrvatskim državljanima u Crnoj Gori.
Da li će iznos od 2,7 milijardi dolara biti na stolu u Zagrebu, izvori ne navode. Ibrahimović je za sada rekao samo ono što je izneo pred novinarima: da takav zahtev nije dobio i da ga među otvorenim pitanjima nije zatekao.



