Grlić Radman traži od Crne Gore imovinu od 2,7 milijardi
Hrvatski šef diplomacije rekao je u Pržnom i Morinju da brod Jadran nije jedini predmet spora i da, po njegovom osećaju, pregovaračka poglavlja Crne Gore idu prebrzo.

Hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman poručio je u Crnoj Gori da Zagreb ne traži samo školski brod „Jadran“, već vojnu imovinu koju procenjuje na više od 2,7 milijardi dolara, i upozorio da se pregovaračka poglavlja Crne Gore zatvaraju prebrzo. Za Srbiju su te izjave važne jer pokazuju kako se obračuni iz devedesetih unose u pristupne razgovore susednih država, a u njima se pominju i Srbi, kojima je, prema njegovim rečima, oduzeta imovina vraćena posebnim zakonima, i Ratko Mladić. Reči su izgovorene u četvrtak, 1. oktobra, u Pržnom i Morinju.
Šta Zagreb tačno traži od Crne Gore?
Grlić Radman je tog dana učestvovao na sastanku ministara spoljnih poslova Berlinskog procesa u Pržnom, kojim ove godine predsedava Crna Gora. Zajedno sa crnogorskim potpredsednikom vlade i ministrom spoljnih poslova Ervinom Ibrahimovićem i evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos položio je potom vence kod spomen-ploče hrvatskim zatočenicima u bivšem logoru Morinj, na godišnjicu njegovog otvaranja. Prema navodima HRT-a, u Morinj su dovođeni civili i branioci sa dubrovačkog područja, a dvoje zatočenih tamo je umrlo.
Novinarima je ministar rekao da brod „Jadran“ nije jedina stvar o kojoj se raspravlja. Hrvatska, kako je naveo, ima interaktivne mape i dokumente o stanju na dan 31. maja 1990. godine: tada je oko 207 plovila bilo u Hrvatskoj, a tridesetak u Crnoj Gori, dok je godinu dana kasnije odnos bio obrnut. Kao nestalu imovinu pomenuo je vojne brodove, podmornicu i vojnu bolnicu.
„A gdje je sva ona imovina koja je oteta, koja je prodana ili data nekome? Pa to je vojna sukcesija koja je dokumentovana. Mi imamo interaktivne mape, dokumente koji mogu to utvrditi. Jedno su političke izjave, a drugo ono čime raspolažemo. I znamo kada je, u kom trenutku otišlo u Crnu Goru. Nestalo je dosta plovila pod okriljem noći, recimo jedna podmornica našla je put preko jedne države u jednu drugu državu, vojna bolnica i tako dalje. Mi imamo to sve zapisano i radi se o imovini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara.”
Tako je Grlić Radman odgovorio novinarima u Crnoj Gori. Brojku i opis nestale imovine iznosi hrvatska strana, i to je njena tvrdnja, ne utvrđena činjenica.
Zašto Zagreb smatra da se poglavlja zatvaraju prebrzo?
Hrvatski ministar tvrdi da Zagreb ne usporava pretpristupni proces Crne Gore, ali da je za svako poglavlje potrebno precizno utvrditi da li su uslovi ispunjeni. Posebno je izdvojio poglavlje 14 i ostala poglavlja koja zahtevaju dodatnu pažnju. Na ministarskom sastanku Berlinskog procesa ponovo je potvrđen cilj Crne Gore da postane članica Evropske unije 2028. godine, ako do tada zatvori sva pregovaračka poglavlja.
„Pazite, ne mogu se poglavlja samo tako zatvarati zato što… postoje nekakvi geopolitički razlozi. Tu se mora precizno vidjeti o čemu se radi. A i kod 14. poglavlja treba utvrditi prave razloge, dakle ući u suštinu, u supstancu. Nije stvar u tome da se poglavlje zatvori ili ne zatvori, nego treba ga dobro proučiti. To je naša preporuka i drugima. Jer imam osjećaj da se nekako prebrzo zatvaraju ta poglavlja.”
Na pitanje da li će status hrvatske zajednice u Crnoj Gori uticati na to da Hrvatska blokira evropski put te zemlje, Grlić Radman je odgovorio da blokade nema, već samo potrebe da se ispune pitanja vladavine prava, ljudskih i manjinskih prava. Kao primer je naveo govor o dobrotskoj čipki, u kome se, kako kaže, ne pominje njeno hrvatsko poreklo.
Mladić, restitucija i Hrvati u Crnoj Gori
Poglavlje 23, koje obuhvata i restituciju, Grlić Radman je označio kao mesto na kome će Zagreb insistirati na povratku imovine oduzete Hrvatima u Crnoj Gori.
„Znači, svima je oduzimana ta imovina, ali ako je svima vraćena, a Hrvatima nije, onda je to neka poruka.”
U Morinju je ministar aludirao i na saučešće koje je predsednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uputio porodici Ratka Mladića. Njegove reči su prenete ovako:
„Glorifikacija ratnih zločinaca nespojiva je s europskim vrijednostima. Ratko Mladić je započeo svoj krvavi put u Hrvatskoj, sjetite se Škabrnje, Knina, napada na Šibenik. To nije pomirenje, to je nešto što ne pridonosi stabilnosti regije.”
Hrvatska, kako navodi HRT, ne traži izvinjenje, jer su predstavnici Crne Gore još 2006. godine izrazili žaljenje zbog učešća u napadu na Dubrovnik, ali smatra da je suočavanje sa onim što se dogodilo u Morinju i dalje važno. Među otvorenim pitanjima HRT pominje odštetu za logoraše i naziv kotorskog bazena po vaterpolisti Zoranu Gopčeviću, koji je bio i jedan od komandira straže u logoru.
Crnogorski šef diplomacije Ibrahimović poručio je iz Morinja da je Crna Gora spremna da se suoči sa prošlošću.
„A mi danas šaljemo poruku odavde da je Crna Gora spremna suočiti se s prošlošću i da želimo graditi društvo na istini, pravdi, ali isto tako da cijenimo sve patnje ljudi koji su prošli kroz ovaj bivši logor Morinj, ali i širom bivše Jugoslavije.”
Dodao je da Crna Gora očekuje isti odnos drugih država bivše Jugoslavije prema svojim građanima koji su doživeli slične sudbine. Evropska komesarka Marta Kos je u Morinju rekla:
„Kada se susjedi okupe da se zajedno prisjete bolnih događaja iz prošlosti oni otvaraju put ka zajedničkoj budućnosti, a Europska unija omogućava zemljama da sukobi iz prošlosti više ne određuju njihovu budućnost.”
Šta sledi posle Morinja?
Pitanje broda „Jadran“ ulazi u formalnu fazu 9. oktobra, kada će se u Zagrebu prvi put sastati komisije dve zemlje. Crnogorsku komisiju predvodi ministar odbrane Dragan Krapović, koji je za Televiziju Crne Gore rekao da se stav Vlade o vlasništvu nad brodom nije promenio. Hrvatska polazi od toga da je matična luka broda Split, što u Podgorici ne prihvataju. Nakon prvog sastanka očekuje se da se komisije sastanu i u Crnoj Gori.
Krapović je isključio mogućnost zajedničkog upravljanja brodom, iako je za zajedničke obuke ostavio prostor:
„Što se tiče zajedničkog upravljanja brodom, što se tiče eventualno zajedničkih obuka, mi smo i dan-danas otvoreni za takvu mogućnost. Međutim, priroda ratnih brodova, školskih brodova, vojnih brodova je takva da on može ploviti samo pod jednom zastavom.”
Zagrebački zahtev od 2,7 milijardi dolara, izrečen osam dana pre tog sastanka, širi temu daleko od jednog školskog broda. Hrvatsko ministarstvo spoljnih poslova nije odgovorilo na raniji upit crnogorskog javnog servisa o svom stavu pred početak razgovora, a da li će ta imovina biti na stolu komisija, iz objavljenih izjava se ne vidi.



