Tadić potvrdio da je tražio brod „Jadran“ za Srbiju
Bivši predsednik Srbije kaže da je od Filipa Vujanovića tražio školski brod u podeli imovine, a Podgorica se pozvala na teritorijalni princip. Pismo iz 2006. beleži drugačiji stav.

Bivši predsednik Srbije Boris Tadić potvrdio je 16. oktobra za Portal RTCG da je od tadašnjeg crnogorskog predsednika Filipa Vujanovića tražio da školski brod „Jadran“ u podeli imovine pripadne Srbiji. Za Srbiju to nije samo imovinsko pitanje: brod je vezan za tradiciju odavanja počasti srpskim vojnicima kod ostrva Vido, a njegova sudbina se danas otvara zbog hrvatskog zahteva da se vrati u Hrvatsku.
Šta je Tadić rekao za RTCG
Crnogorski javni servis se Tadiću obratio povodom dokumenta koji je objavio dan ranije, a koji govori o stavovima crnogorskog državnog vrha iz 2006. godine o budućem statusu broda. Pitao ga je da li iz vremena saradnje sa Vujanovićem ima saznanja o „Jadranu“. Tadić je kao dva razloga naveo ulaganje dinastije Karađorđević i tradiciju sa ostrva Vido:
„Iznio sam u razgovoru sa Filipom Vujanovićem zahtijev da brod ‘Jadran’ pripadne u podjeli imovine Srbiji, jer je porodica Karađorđević bila najveći pojedinačni ulagač u njegovu gradnju kao i inicijator tog projekta.“
Drugi razlog, prema njegovim rečima, bila je tradicija odavanja počasti srpskim vojnicima koji su stradali na Vidu i završili u „Plavoj grobnici“. Odgovor iz Podgorice Tadić je preneo ovako: „Vujanović mi je iznio zvaničan stav Crne Gore da je princip podjele imovine teritorijalni i da bi on bio doveden u pitanje ispunjenjem zahtjeva Srbije.“
Na tradiciju polaganja venaca, dodao je Tadić, Crna Gora je odgovorila ponudom: „Crna Gora je iskazala spremnost da se brod ‘Jadran’ koristi u takvim prilikama i da bi pri tome na brodu bile istaknute obje državne zastave.“
Šta kaže pismo iz 2006, a šta Vujanović
RTCG je 15. oktobra objavio dopis Generalnog sekretarijata predsednika Srbije od 14. juna 2006, koji je potpisao Miodrag Rakić, a uputio ga je šefu kabineta predsednika Crne Gore Ivanu Lekoviću. Dopis se poziva na razgovore koje je Tadić 27. maja 2006. vodio sa Vujanovićem i tadašnjim crnogorskim premijerom Milom Đukanovićem, svega nekoliko dana posle referenduma o nezavisnosti Crne Gore. U njemu stoji da su na tim sastancima izneti stavovi crnogorskog državnog rukovodstva da „školski brod ‘Jadran’ može ostati u sastavu Srpske vojske“, uz molbu da Podgorica pokrene proceduru kojom bi se uredio njegov pravni status i način korišćenja.
Vujanović je istog dana kada je dokument objavljen dao drugačiji opis razgovora. Za RTCG je naveo da je Tadiću saopštio da brod svojinski pripada Crnoj Gori, jer je celokupna imovina podeljena po teritorijalnom principu. Zaključio je ovako: „Već tokom posjete raniji predsjednik Srbije Boris Tadić je kontaktirao nadležne u Srbiji i prihvatio stav koji sam saopštio. O ovome, naravno, nijesmo pravili nikakav pisani dokument niti smo kasnije o tome razgovarali.“
Gde se verzije razilaze?
Tadićeva izjava poklapa se sa Vujanovićevim opisom u jednom: Crna Gora je zastupala teritorijalni princip i nudila korišćenje broda uz dve zastave. Tadić, međutim, ne kaže da je brod ostao Srbiji, niti da je prihvatio crnogorski stav, pa razilaženje između pisma i Vujanovića njegov odgovor ne rešava. Pismo govori o tome da brod „može ostati“ u sastavu Srpske vojske, Vujanović tvrdi da je Tadić prihvatio crnogorsko vlasništvo, a pisanog traga razgovora, prema Vujanoviću, nema.
RTCG navodi da odluka o prenosu vlasništva nikada nije donesena i da nije poznato da li je tražena procedura ikada formalno pokrenuta.
Zašto se o brodu govori baš sada
Hrvatska je predstavila paket od osam zahteva Crnoj Gori, čije ispunjavanje smatra važnim pre završetka pristupanja Evropskoj uniji. Povratak „Jadrana“ je jedan od njih, uz pitanja ratnog nasleđa, nestalih osoba, imovine i granice. O tom paketu već smo pisali u tekstu o hrvatskim zahtevima prema Crnoj Gori.
Hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman rekao je 1. oktobra da brod nije jedina imovina koju Zagreb traži nazad i da Hrvatska ima dokumentaciju: „Mi imamo interaktivne mape, dokumente koji mogu to utvrditi.“ Na sastanku u Zagrebu 9. oktobra razgovarali su predstavnici ministarstava odbrane i spoljnih poslova dve države, a brod je bio među temama. Crnogorska strana ostala je pri stavu da je „Jadran“ vlasništvo Crne Gore, i nije objavljeno da je postignut dogovor.



