Tramp o Iranu: uskoro odluka o širenju rata
Američki predsednik u Ovalnom kabinetu nije isključio da će morati da uništi ostatak Irana, dok Katar posreduje, Teheran traži sedam uslova, a nafta Brent opet raste.

Američki predsednik Donald Tramp poručio je u četvrtak uveče u Ovalnom kabinetu da će možda morati da uništi ostatak Irana i da će se za odluku znati “dovoljno brzo”. Za Srbiju je najneposrednija veza u ceni nafte na svetskom tržištu, od koje zavise cene goriva i energenata, a Brent se u poslednja dva dana kretao između oko 93,6 i 98,3 dolara za barel, pa svaka nova reč iz Vašingtona i Teherana ima težinu i izvan Bliskog istoka.
Šta je Tramp tačno rekao novinarima?
Izjava je data posle sastanka sa timom za nacionalnu bezbednost, koji je, prema rečima dvojice američkih zvaničnika datim sajtu Axios, bio prvi o Iranu od izbora za Kongres. Tramp je rekao da će administracija odlučiti da li da ide dalje kako bi iranski nuklearni program bio trajno onemogućen, a zatim dodao:
Više bih voleo da ne uništim ostatak zemlje, ako je moguće, ali možda ću morati. I znaćete dovoljno brzo.
Predsednik je procenio da bi Iranu trebalo oko 25 godina da se obnovi posle rata koji su Sjedinjene Države i Izrael započele 28. februara, dok Gulf News njegovu procenu navodi kao 25 do 30 godina. Priznao je i da je u sukobu poginulo 18 američkih vojnika. Upitan za izveštaje da je Teheran preko posrednika poslao predlog o budućnosti nuklearnog programa, odgovorio je: “Oni ne rade ništa bez našeg odobrenja.”
Tramp je u utorak odbio da isključi nastavak borbenih dejstava posle izbora, a u sredu je za novinare rekao da je rat u velikoj meri doprineo porazu republikanaca. Potpredsednik Džej Di Vens je ranije ocenio da je rat “razlog zbog kog smo izgubili”. Kako smo ranije pisali, Tramp je potvrdio i američki udar na protivvazdušno postrojenje na ostrvu Kešm.
Šta Teheran traži za početak razgovora?
Visoki iranski funkcioner, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je agenciji Rojters da je Iran preko Katara poslao nuklearni predlog i da će se o njemu razgovarati tek pošto Vašington ispuni sedam iranskih zahteva. Među njima su ukidanje sankcija, odmrzavanje iranske imovine i ratna odšteta. Vašington traži da nuklearna pitanja budu deo prvog kruga pregovora. Američka strana, prema istom izvoru, predlog razmatra.
Isti stav je u Rusiji izneo Mohsen Rezai, sekretar iranskog Saveta za bezbednost, koji je u četvrtak boravio u poseti Moskvi:
Dokle god ne izvrše naših sedam uslova, nećemo ni otvoriti Ormuski prolaz ni pregovarati.
Rezai je pritom rekao i da će Rusija graditi gasovod do Irana. U petak je emir Katara, šeik Tamim bin Hamad Al Tani, telefonom razgovarao sa Trampom o katarskom posredovanju ka sveobuhvatnom dogovoru, saopšteno je iz Dohe. Katar, prema Gulf Newsu, traži američku i iransku podršku za nacrt sporazuma po kojem bi razgovori počeli u roku od nekoliko dana.
U Vašingtonu nema jedinstvenog stava. Vens se zalaže za dogovor, dok direktor Centralne obaveštajne agencije Džon Ratklif i sekretar za finansije Skot Besent podržavaju nastavak pomorske blokade, navodi Gulf News pozivajući se na Axios.
Šta se događa iznad Kešma i u Ormuskom prolazu?
Vazduhoplovne snage Revolucionarne garde objavile su u dva saopštenja da su u četvrtak nad ostrvom Kešm onesposobile dve američke izviđačke letelice tipa MQM-170 sistemima elektronskog ratovanja. Garda nije dala dalje detalje, a izveštaji koje smo pročitali ne sadrže nezavisnu potvrdu. Iran je ranije tvrdio da je oborio četiri takve letelice, pa sa ova dva njegov zbir ide na šest. Gulf News dodaje da je Garda saopštila i da je njena mornarička jedinica za elektronsko ratovanje preuzela kontrolu nad dve letelice i spustila ih neoštećene, bez podatka da li je reč o istim letelicama.
Garda je u četvrtak saopštila i da su se u dva incidenta u prethodnoj noći zapalila tri plovila:
- jedan tanker je udario u mine na prolazu južno od moreuza,
- drugi tanker se zapalio dok je napuštao rutu u istočnom delu prolaza,
- tegljač koji je pritekao u pomoć drugom tankeru takođe se zapalio.
Teheran je krivicu prebacio na Sjedinjene Države, tvrdeći da namamljuju brodove na nedozvoljenu rutu. Zajednički pomorski informacioni centar naveo je da su između 1. i 3. novembra kod omanske obale Musandam zabeležena četiri napada, dok je saobraćaj kroz prolaz i dalje znatno ispod nivoa pre sukoba. Južna Koreja šalje patrolne avione i tim za uklanjanje eksplozivnih sredstava da pomogne u održavanju prolaza otvorenim.
Kako su reagovali nafta i politika u Vašingtonu?
Brent je u sredu pao skoro osam odsto, a u četvrtak ujutru po pekinškom vremenu bio je oko 93,63 dolara, što je najniža vrednost u oko dva meseca. Vrh blizu 118 dolara zabeležen je prethodnog petka. U petak ujutru cena je bila oko 98,29 dolara, za 3,67 dolara više nego pri prethodnom zatvaranju.
Tramp je u sredu rekao da je Vensova ocena “uglavnom tačna”, ali da bi sve uradio ponovo, jer je to dugoročno “jedini odgovor” i Iran ne sme da ima nuklearno oružje. Pitanje ostaje i oko sekretara za odbranu Pita Hegseta. Tramp je odbio nagađanja o smeni rekavši da on “obavlja veoma dobar posao”, a Hegset je u video-poruci odbacio pozive na ostavku. Predstavnik Tomas Mejsi namerava da u Predstavničkom domu prinudi glasanje o njegovom opozivu kada se Kongres vrati sledeće nedelje.



