Srpske NovineSrpske Novine

Vega-C iz Kurua odnela u orbitu Sentinel-3C i FLEX

Evropska raketa Vega-C poletela je 15. septembra iz Kurua i u orbitu odnela satelite Sentinel-3C i FLEX, namenjene praćenju okeana, kopna i zdravlja biljaka.

Aleksandar Tomić3 min čitanja0
Podeli
Noćno lansiranje rakete Vega-C sa poligona u Kuruu, Francuska Gvajana
Raketa Vega-C u trenutku poletanja sa lansirne rampe u Kuruu, u letu označenom VV30/ Foto: ESA/CNES/Avio, Optique video CSG, J. Georget
Komentari…

Evropska raketa Vega-C poletela je sa lansirne rampe Ensemble de Lancement Vega u Kuruu, u Francuskoj Gvajani, i u orbitu odnela dva satelita za posmatranje Zemlje: Sentinel-3C i FLEX. Poletanje je zabeleženo 15. septembra u 01.21 časova po Griniču (UTC), odnosno u 03.21 po srpskom vremenu, dok je u Kuruu u tom trenutku bilo 22.21 časova, 14. septembra. Let je nosio oznaku VV30, a izvela ga je italijanska kompanija Avio.

Bio je to osmi let rakete Vega-C od kada je u upotrebi i drugi u 2026. godini. Za Avio je ovo tek drugi let koji kompanija vodi potpuno samostalno, bez ranijeg partnera Arianespace, otkako su se dve firme razdvojile u poslovima lansiranja. O predstojećem letu pisali smo ranije istog dana, u tekstu “Sentinel-3C i FLEX noćas poleću raketom Vega-C iz Kurua”.

Vega-C je raketa sa četiri stepena, visoka 34,8 metara. Sentinel-3C se od gornjeg stepena AVUM+ odvojio posle dva paljenja tog stepena. Satelitom upravlja EUMETSAT, evropska organizacija za eksploataciju meteoroloških satelita, a misija je deo programa Kopernikus Evropske komisije.

Tu se izveštaji dva izvora ove vesti razilaze. Portal Spaceflight Now navodi da se Sentinel-3C odvojio sat vremena i 49 sekundi posle poletanja, a da se FLEX odvojio oko dva sata i 50 minuta posle poletanja. European Spaceflight, s druge strane, piše da je Sentinel-3C isporučen otprilike sat vremena posle poletanja, a da se FLEX, posle još dva paljenja AVUM+ stepena, odvojio 56 minuta kasnije, što bi značilo nešto manje od dva sata posle starta. Oba izvora se slažu oko redosleda, prvo Sentinel-3C, pa FLEX, ali ne i oko tačnog trenutka drugog odvajanja.

Šta prati Sentinel-3C?

Prema podacima Spaceflight Now, Sentinel-3C ima masu od 1.143 kilograma, dok European Spaceflight navodi 1,15 tona. Reč je o trećem satelitu u nizu Sentinel-3, koji prati temperaturu površine mora i kopna, boju okeana, nivo mora i morski led. Na sebi nosi radiometar za temperaturu mora i kopna (SLSTR), instrument za boju okeana i kopna (OLCI), radarski visinomer u Ku i C opsegu (SRAL) i mikrotalasni radiometar.

Sentinel-3C nastavlja niz koji su otvorili Sentinel-3A, lansiran 16. februara 2016, i Sentinel-3B, lansiran 25. aprila 2018, oba ruskom raketom Rokot. Oba satelita su premašila planirani životni vek od 7,5 godina, pa je Sentinel-3C predviđen da preuzme ulogu Sentinela-3A po završetku probnog perioda u orbiti, dok će Sentinel-3D 2029. godine zameniti Sentinel-3B.

O značaju kontinuiteta podataka govorio je Fil Evans, generalni direktor EUMETSAT-a, na konferenciji za novinare pred lansiranje.

“Ovo lansiranje obezbeđuje da ova ključna usluga i povezani skupovi podataka mogu da se nastave duboko u tridesete godine ovog veka.”

Evans je tom prilikom naveo i da okeani apsorbuju oko 90 odsto viška toplote nastale ljudskom aktivnošću, čime ublažavaju posledice zagrevanja, ali da pritom rastu njihova temperatura, ubrzava se porast nivoa mora i menjaju se ekosistemi. Po njegovim rečima, oko 30 miliona Evropljana živi na obalskim poplavnim ravnicama koje ugrožava sve brži porast nivoa mora, pa su podaci sa satelita poput Sentinela-3C, kako je rekao, kritična infrastruktura.

Posle lansiranja se oglasio i Đulio Ranco, izvršni direktor Avija.

“Današnji uspeh potvrđuje da je Avio pouzdan operater lansirnih usluga za Vega C.”

Šta meri FLEX?

Drugi satelit, FLEX (Fluorescence Explorer), ima masu od 397 kilograma i osma je misija u nizu Earth Explorer Evropske svemirske agencije. Jedini instrument koji nosi je spektrometar FLORIS, koji radi u opsegu od 500 do 780 nanometara i meri slabu fluorescenciju koju biljke emituju tokom fotosinteze. Cilj misije je izrada globalnih mapa fluorescencije vegetacije, na osnovu kojih naučnici mogu da procenjuju fotosintetsku aktivnost i zdravlje biljaka.

Misija FLEX planirana je da traje tri i po godine, satelit nosi oko 30 kilograma goriva, a isto mesto na Zemlji nadleće na svakih 27 dana. Tokom rada, FLEX i Sentinel-3C leteće u formaciji, na razmaku od oko jedan kilometar, kako bi se podaci o vegetaciji i podaci o atmosferi i okeanima mogli posmatrati zajedno.

Sledeći let Vege-C, i poslednji u 2026. godini, planiran je za sam početak decembra i nosiće satelite italijanske konstelacije za posmatranje Zemlje IRIDE.

Oba satelita sada ulaze u fazu uhodavanja u orbiti, u kojoj se instrumenti uključuju i kalibrišu, pa prve upotrebljive snimke i merenja tek treba očekivati u narednim nedeljama. Razmimoilaženje izveštaja o tačnom trenutku odvajanja FLEX-a, minut po minut, pokazuje koliko su prvi izveštaji posle jednog ovakvog leta još uvek nesređeni, i da će zvanična hronologija misije verovatno biti potvrđena tek kada EUMETSAT i ESA objave sopstvene, usaglašene izveštaje o letu.

Podeli
Komentari…
Sledeći tekstHera stiže do Didimosa, prvi manevar prilaza 4. novembraEvropska sonda sutra u 2 sata po beogradskom vremenu počinje prvi bliski prilaz paru asteroida koji je 2022. pogodila NASA-ina sonda DART, prema rasporedu koji je objavio Orbinauts.

Povezani tekstovi

Najčitanije danas

  1. Baka Prase nije priveden, VJT najavio krivičnu prijavu
  2. Studentska lista traži obustavu uvida u plan za Jama Bor
  3. REM kaznio Kurir i Prvu, Informer bez jutarnjeg programa
  4. Šoškić: Studentska lista dogovorila predsednika Skupštine
  5. Male boginje u Srbiji: 27 slučajeva, u Boru 18 obolelih

Komentari (0)

Ostavi komentar

Komentari prolaze kratku moderaciju. Lični napadi i govor mržnje se brišu.

Još nema komentara. Budi prvi i podeli mišljenje.