Srpske NovineSrpske Novine

Perseverance u krateru Jezero: tri epizode vode u stenama

Rover je u zoni Margin Unit našao stene koje su se sa vodom dodirnule najmanje tri puta, uključujući toplu podzemnu vodu. Studija je izašla u časopisu Communications Earth & Environment.

Aleksandar Tomić3 min čitanja0
Podeli
Panorama zone Margin Unit na obodu kratera Jezero na Marsu, snimljena kamerom Mastcam-Z rovera Perseverance
Panorama zone Margin Unit uz unutrašnji obod kratera Jezero, sastavljena od snimaka rovera Perseverance između 8. i 16. oktobra 2023./ Foto: NASA/JPL-Caltech/MSSS
Komentari…

Stene u zoni Margin Unit na unutrašnjem obodu kratera Jezero na Marsu bile su u dodiru sa vodom najmanje tri puta, a jedan od tih dodira ostavio je trag tople podzemne vode. Do tog zaključka došao je tim oko rovera Perseverance, a NASA-ina Laboratorija za mlazni pogon (JPL) objavila je 21. septembra 2026. saopštenje o nalazima, istog dana kada je rad izašao u časopisu Communications Earth & Environment.

Glavna autorka studije je Kendis Bedford (Candice Bedford) sa Univerziteta Perdju u Zapadnom Lafajetu u Indijani. Koautorka Eleni Ravanis radi na Univerzitetu Havaji u Manoi.

Šta je rover očekivao, a šta je našao?

Perseverance je do unutrašnjeg oboda kratera Jezero stigao u septembru 2023. godine. Snimci iz orbite navodili su naučnike da očekuju taložne stene sa obale jezera koje je nekad ispunjavalo krater, a orbitalni instrumenti su na tom mestu zabeležili i jak potpis karbonatnih minerala. Rover je umesto toga naišao na magmatske stene, bogate olivinom, mineralom koji sadrži magnezijum i gvožđe.

Magmatski minerali čuvaju podatke o uslovima u kojima su nastali, pa se na njima može pročitati i šta im se dešavalo kasnije.

Kako je istraživanje izvedeno?

Većinu podataka dao je instrument SuperCam na jarbolu rovera. Laser gađa stenu sa udaljenosti do 6,5 metara, a spektar plazme koja pritom nastane otkriva hemijski sastav. Tim je tako ispitao više od 185 meta u stenama Margin Unit, kroz oko 265 metara visinske razlike.

U višim delovima zone olivin je gotovo netaknut vodom. Niže, blizu nekadašnjeg dna jezera, jako je izmenjen: zrna su napukla, a prostor među njima ispunjava silicijum-dioksid.

Tri dodira sa vodom

Redosled je utvrđen ovako:

  • Prva epizoda: podzemna voda bogata ugljen-dioksidom reagovala je sa olivinom i u pukotinama niže u zoni stvorila karbonate. Erozija je kasnije odnela mekši okolni materijal, pa ti karbonati danas štrče kao grebeni.
  • Druga epizoda: verovatno je vezana za jezero. Više silicijum-dioksida ima u stenama koje su ležale ispod linije vode.
  • Treća epizoda: topla podzemna voda. U istočnom delu zone nađene su žice minerala debele oko 25 centimetara, sa kalcijum-sulfatom i fluoritom. Fluorit se obično stvara kada vrela voda cirkuliše kroz vulkanske stene.

Bedford u saopštenju JPL-a objašnjava zašto je to važno za dosadašnju sliku kratera:

Pre nego što smo stigli do Margin Unit, glavna hipoteza, izvedena iz posmatranja iz orbite, bila je da su karbonati viđeni iz orbite nastali u dodiru sa jezerom koje je postojalo u krateru Jezero. Ali sada znamo da je ovo mesto postalo neka vrsta raskrsnice vodenih sistema. Nalazi iz Margin Unit su važni zato što krater Jezero leži unutar jedne od najvećih izloženih karbonatnih oblasti na Marsu, pa ono što ovde saznamo seže daleko izvan ovog kratera.

Ravanis je u istom saopštenju objasnila hemijsku vezu između druge epizode i silicijum-dioksida: „Neke stene u Margin Unit sadrže i silicijum-dioksid. Pretvaranje olivina u karbonat može da ostavi silicijum-dioksid za sobom, a više tog silicijum-dioksida vidimo u stenama koje su bile ispod linije vode.”

Zašto bi to moglo da znači za život?

Na Zemlji reakcija vode i olivina može da proizvede vodonik, koji neki mikrobi koriste kao izvor energije. Iste reakcije stvaraju karbonat i silicijum-dioksid, minerale koji mogu da sačuvaju tragove nekadašnje mikrobne aktivnosti. Zato su baš ti minerali u fokusu istraživača koji procenjuju gde je rani Mars mogao da bude pogodan za život.

Bedford je na kraju saopštenja dodala:

Ako sam nešto naučila posle deset godina rada sa roverima na Marsu, to je da vas Mars stalno iznenađuje. Veoma je retko da su stvari onakve kakve očekujemo na osnovu podataka iz orbite. Nadam se da će ovaj rad pomoći da naučnici drugačije sagledaju istoriju vode u krateru Jezero i na celom Marsu. Na kraju, nadam se da će pomoći planetarnim naučnicima da rekonstruišu promenljivu klimu i uslove za život na ranom Marsu.

Šta studija ne pokazuje

Autori mogu da rekonstruišu redosled tri epizode, ali ne i kada se koja dogodila. Rad ne tvrdi da je u Margin Unit život postojao, nego samo da su se ovde dešavale reakcije kakve na Zemlji mogu da ga podrže i da njihove tragove mogu da sačuvaju isti minerali. Zaključci se odnose na jednu zonu na obodu kratera Jezero, a koliko se isti obrazac ponavlja na drugim mestima na Marsu, studija ne meri.

Podeli
Komentari…
Sledeći tekstNASA: Perseverance otkrio tri epizode vode na MarsuNova studija u časopisu Communications Earth & Environment pokazuje da su stene u Margin Unit, na obodu kratera Jezero, menjane u tri odvojena susreta sa vodom, otkriva rover Perseverance.

Povezani tekstovi

Najčitanije danas

  1. Studentska lista: Beograd na vodi i Ekspo 2027 na reviziju
  2. Elektrodistribucija Srbije i gubitak od 12 milijardi dinara
  3. Specijalizovana veća: EU, London i Berlin traže konsultacije
  4. Klinika za neurologiju i psihijatriju za decu ispražnjena
  5. Er Srbija nije ukrcala crnogorske navijače za Larnaku

Komentari (0)

Ostavi komentar

Komentari prolaze kratku moderaciju. Lični napadi i govor mržnje se brišu.

Još nema komentara. Budi prvi i podeli mišljenje.